Vratimo se prirodi – , sve je češći vapaj ljudi koji žive u urbaniziranim i industrijaliziranim sredinama, gdje im je zdravlje zbog niza čimbenika sve više ugroženo. Dakako, vratiti se prirodi ne znači samo povremeno, tijekom vikenda otići izvan grada, na čist zrak, a zatim nastaviti s istim načinom života u istoj, često zagađenoj okolini. Ako se, uz to, još i hranimo loše, tada nije čudno da obolijevamo i gutamo masu tableta da bismo kako-tako mogli funkcionirati. No, mora li sve biti baš tako. Doduše, svoju okolinu ne možemo uvijek promijeniti i poboljšati kako bismo to željeli, ali hraniti se možemo zdravije, a u svoju ishranu unijeti i jednu namirnicu koja će nam zasigurno pomoći da očuvamo ili poboljšamo svoje zdravlje.
Golema biološka vrijednost
No, postoji li tako čudotvorna namirnica? Postoji! I od davnina su je ljudi koristili i ne znajući za njenu stvarnu biološku vrijednost. Poklanjaju nam je vrijedne pčele koje su na ovom našem planetu, dokazano je, mnogo duže nego mi ljudi, pa čak i mnogo duže nego većina biljaka cvjetnica što ih oprašuju pčele i koje bez njih ne bi mogle opstati. One pčelama daju nektar, slatki sok, koji izlučuju žlijezde u njihovim cvjetovima, a pčele ih zauzvrat oprašuju, što je preduvjet da nam rode voćke i cvatu mnoge biljke u našem vrtu, šumi ili livadi. Nektar pčele prerađuju i oplemenjuju encimima i drugim tvarima te od njega prave upravo tu, možemo s pravom reći, čudotvornu namirnicu - med.
A, zašto je med tako čudotvoran i tako koristan za ljudski organizam?
Naša hrana mora sadržavati građevne, energetske, ali i zaštitne komponente bez kojih ne bismo mogli živjeti, a upravo sve te zaštitne elemente koji uvelike poboljšavaju otpornost i vitalnost našeg organizma sadrži med. U njemu je pronađeno više od 300 hranjivih materija korisnih, a često i nužnih ljudskom organizmu. Med, primjerice, sadrži velik broj različitih mineralnih tvari, odnosno elemenata kao što su željezo, kalij, magnezij, silicij, kalcij, fosfor, sumpor, klor, aluminij, bakar, cink, kobalt, nikal, molibden, jod i neke druge elemente upravo u količinama i omjerima koji čovjekovom organizmu najviše odgovaraju. Med, također, sadrži i niz vitamina, a posebno je bogat vitaminom B1 čiji nedostatak izaziva bolest »beri-beri«. Tu su zatim i mnogobrojni encimi i niz drugih zaštitnih tvari.
LIVADSKI MED
djeluje manje ili više na različite bolesti, ovisno o tome s kakvih su livada pčele skupljale nektar
ŠUMSKI MED
vrlo je bogat željezom, ali i drugim mineralima i stoga pomaže prije svega anemičnim osobama
RUŽMARINOV MED
pospješuje funkciju jetre, a zbog svog visokog sadržaja eteričnih ulja također djeluje protiv astme i kašlja
LIPOV MED
potiče znojenje pa se preporučuje kod gripe i prehlade
VRIJESKOV MED
pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i prostate. U velikoj mjeri sadrži i šećere, ali ne onaj šećer saharozu kojeg možemo kupiti u svakoj trgovini i koji nas zapravo truje ako ga konzumiramo mnogo. Naime, od ukupne količine šećera koja čini i do 78 posto meda, saharoze najčešće ima manje od 8 posto, dok većinu čine invertni šećer, odnosno glukoza - krvni šećer - i fruktoza - voćni šećer, koje naše tijelo mnogo lakše usvaja i prerađuje nego saharozu. Dakle, uz ostalo, med je i kvalitetna energetska namirnica koja nas okrepljuje gotovo trenutačno, jer njeni šećeri vrlo brzo ulaze u krv i mišiće.
Upravo zbog takvog svog sastava med nije samo sladilo, čime ga smatraju oni koji ne znaju mnogo o medu, već je on, prije svega, čuvar našeg zdravlja. Med je, naime, prava riznica mnogobrojnih hranjivih sastojaka zbog kojih je njegova energetska, hranjiva, biološka, dijetetska, profilaktička i terapeutska vrijednost neosporna.
Svaka vrsta je dobra
Često se postavlja pitanje koju vrstu meda nabaviti, koja je vrsta bolja, a koja lošija. Odgovor bi mogao glasiti da je svaka vrsta meda dobra, no s obzirom na to da pčele sakupljaju nektar i s ljekovitog bilja, takav nektar, a kasnije i takav med, sadrže i ljekovite sastojke tog bilja s kojeg su ga pčele sakupile. Stoga neke vrste meda imaju jače djelovanje na određena oboljenja od drugih. Tako, primjerice, kestenov med, čest i na području kvarnerskog priobalja i otoka Cresa, povoljno djeluje kod gastritisa, čira na želucu, a pomoću taninskih tvari pomaže i kod dizenterije. Ubrzava i cirkulaciju krvi te poboljšava rad jetre.
Poznato je da med od kadulje blagotvorno djeluje protiv kašlja i bronhitisa te želučanih tegoba zbog čega je i vrlo cijenjen.
Tu je, zatim, i lipov med, koji potiče znojenje pa se preporučuje kod gripe i prehlade. Uz to, on umiruje živce i srce te ublažava glavobolju. Uz to pojačava krvotok pa i sklerotičnim osobama može olakšati poteškoće, a također dobro djeluje na želudac i crijeva.
Na srce umirujuće djeluje i med u kojem je dobrim dijelom zastupljen i glog. On koristi i onima koji pate od ateroskleroze te onima koji su dosta razdražljivi, jer umiruje živce.
Lavandin med je osobito bogat željezom, pa pomaže slabokrvnim osobama, a djeluje i protiv bronhitisa, astme i upale grla.
Ružmarinov med pospješuje funkciju jetre, a zbog svog visokog sadržaja eteričnih ulja također djeluje protiv astme i kašlja. Posebno je koristan i rekonvalescentima – ubrzava njihov oporavak nakon preležanih bolesti.
Vrijeskov med pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i prostate. On djeluje na bolje izlučivanje mokraće, a pomaže i ljudima koji imaju žučne kamence ili boluju od reume.
Šumski med odnosno medljika ili medun također je vrlo bogat željezom ali i drugim mineralima i stoga pomaže prije svega anemičnim osobama.
Livadski med također je koristan. Djeluje manje ili više na različite bolesti, ovisno o tome s kakvih su livada pčele skupljale nektar. Naime, na različitim livadama cvate različito bilje pa ni med s planinske livade nije istog sastava kao onaj s primorske ili nizinske livade.
Bagremov med blagog je mirisa i okusa i djeluje smirujuće.
Cijena nikad previsoka
I tako smo nabrojili vrste meda koje se najčešće mogu naći u našim trgovinama ili kod naših pčelara, iako ima još mnogo vrsta meda kao što su med od uljane repice, suncokreta, amorfe i nekih drugih medonosnih biljaka koje cvatu u drugim krajevima Hrvatske ili ih uvozimo. Međutim, osnovni sadržaj u svim vrstama meda je isti, pa će bilo koji med koji nabavimo korisno djelovati na naš organizam i poboljšati nam otpornost, vitalnost i zdravlje. Stoga, ne treba čekati da obolimo, pa tek se tada sjetiti meda, već bi ga trebalo jesti svakodnevno od djetinjstva do duboke starosti. Tada će on djelovati preventivno, pa nećemo morati razmišljati koji će nam med najviše pomoći u liječenju naših bolesti, bit ćemo otporniji pa zdravstvenih tegoba nećemo ni imati ili ćemo ih imati u znatno manjoj mjeri. Zbog toga još jednom razmislite o tom zlatno-žutom prirodnom lijeku i nabavite ga bez obzira na to čini li vam se skupim. Cijena meda u odnosu na njegovu vrijednost sigurno nije previsoka, jer korist koju ćete od njega imati zaista je nemjerljiva. |
